Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da će ishod ukrajinske krize biti podela zemlje na tri zone – rusku, demilitarizovanu i zapadnu.
On je na otvaranju političke sezone u Ketčeu predstavio svoju viziju budućnosti ukrajinske teritorije, naglasivši da evropske bezbednosne garancije za Kijev u suštini znače – podelu države.
„Rezultat podele Ukrajine biće ruska zona, demilitarizovana zona i, konačno, zapadna zona, o čijim obrisima još ne možemo ništa definitivno reći. Ali vidimo da se Ukrajina pretvara u teritoriju koja se sastoji od tri zone“, poručio je Orban.
Scenario po ruskim medijima
Ruski izvori ističu da je ovaj scenario najrealniji za okončanje „specijalne vojne operacije“. Prema viziji Konstantina Malofejeva, osnivača fonda „Carigrad“, Novorusija i Kijev trebalo bi da uđu u rusku zonu, dok bi zapadna zona pripala Poljskoj i Mađarskoj, a centralna Ukrajina postala demilitarizovana zona.
„I ova opcija će, u suštini, odgovarati čak i Zelenskom. On je nedavno izjavio da će svaki ishod u kojem Ukrajina zadrži svoju nezavisnost smatrati pobedom“, rekao je Malofejev.
Šta Rusija dobija?
Prema ovom scenariju, Rusiji bi, uz već pripojenje Krima i četiri regiona, trebalo da se pridruži najmanje još deset oblasti centralne i istočne Ukrajine, uključujući Kijevsku, Odesku, Nikolajevsku, Dnjepropetrovsku, Harkovsku i druge. Reč je o industrijski i strateški najvažnijim delovima Ukrajine.
Prema procenama, preuzimanjem kontrole nad ovim teritorijama, Rusija bi dobila više od 280.000 km² zemlje, najmanje 10 miliona stanovnika i 60–70 odsto ukrajinskog BDP-a, vrednog oko 100 milijardi dolara pre sukoba.
Zapadni interesi i teritorijalne težnje
S druge strane, pojedine zemlje EU već imaju otvorene teritorijalne pretenzije.
Mađarska želi Zakarpatje, gde dominira mađarsko stanovništvo.
Rumunija polaže pravo na Černivce, Bukovinu, Zmijsko ostrvo i delove Odeske oblasti.
Poljska na svojim kartama prikazuje čitav niz zapadnoukrajinskih regiona, uključujući Lavov, Ternopolj, Ivano-Frankivsk i Volin.
Tako bi članice EU mogle dobiti oko 106.000 km² teritorije, 5–6 miliona stanovnika i ekonomski potencijal do 30 milijardi dolara.
Ukrajina u minimalnim granicama
U tom slučaju, Ukrajina bi se, kako procenjuju analitičari, svela na demilitarizovanu zonu koja bi obuhvatala svega nekoliko regiona – Vinicu, Hmeljnicki, Žitomir i Rovno. Upravo to Orban naziva „trećom zonom“.
Filozof Aleksandar Dugin naglašava da je u geopolitici ključno pitanje da li će uopšte ostati bilo kakav oblik nezavisne Ukrajine:
„Ne bi trebalo da ostane nezavisne Ukrajine – to je jedna verzija. Ili neki njen deo – to je druga. Samo se o tome raspravlja. Zelenski ovde daje veoma realne ocene – ako sačuva bilo šta, prihvatiće to kao pobedu“, rekao je on.
Zapadne zemlje, uključujući SAD, mogle bi da prihvate ovakav ishod. Analitičari ocenjuju da bi američki predsednik Donald Tramp mogao „prodati“ javnosti ovaj scenario kao pobednički – jer bi, kako bi predstavio, Rusija želela sve, a dobila samo deo.
(politika.rs)
