spot_img
spot_img

U Čikagu više ubistava nego u doba Ala Kaponea

spot_img
spot_img
spot_img
spot_img

Lori Lajtfut, koja je poslednjih godina predvodila Čikago, izgubila je ovonedeljne izbore pa je kao gradonačelnica kažnjena zbog stopa ubistava koje prevazilaze ono što se dešavalo u vreme Ala Kaponea. Kao crna i otvoreno gej žena, Lori Lajtfut bila je omiljena među biračima Demokratske stranke koji su se protivili onome što su nazivali večitom vladavinom belih bogatih heteroseksualnih muškaraca u Americi.

Ova Afroamerikanka došla je na vlast kao borac protiv korupcije, a u kampanji za reizbor podsećala je biračko telo da je podigla minimalnu cenu rada na 15 dolara na čas. Ipak, većina glasača nije mogla da pređe preko izuzetno visokih stopa ubistava, oružanih pljački i krađe automobila, prenosi „Čikago tribjun”. Gubitak za gradonačelnicu nije gubitak i za stranku, jer su i dvojica kandidata koji su se plasirali u drugi krug izbora u aprilu takođe demokrate.

Prošle godine u Čikagu je ubijeno skoro 700 ljudi, a pretprošle oko 800. To je dvostruko više nego 1928, na vrhuncu ere najčuvenijeg čikaškog kriminalca Ala Kaponea i obračuna bandi tokom prohibicije, prenosi AP.

Treći najveći američki grad suočava se s najvišim stopama kriminala u poslednjih četvrt veka. Kad je reč o ubistvima, rekordna godina za Čikago bila je 1970, kad je ubijeno skoro hiljadu ljudi. Za razliku od ranijih godina, kad se pucalo uglavnom u ozloglašenim predgrađima, kriminal se danas preselio i u centar grada i rezidencijalna naselja.

U Čikagu se odigralo više ubistava nego u drugim američkim gradovima, mada je i u njima zabeležen veliki skok stopa ubistava. Uglavnom je reč o obračunima bandi koje se bore za teritoriju na kojoj će prodavati drogu.

Tokom poslednje dve godine svi veliki američki gradovi suočili su se sa skokom stopa ubistava, silovanja i pljački od 25 odsto. Ovaj trend se poklopio s epidemijom virusa korona. Za ubistva je rekordna godina bila upravo epidemijska 2021. Pojedini istraživači su to objašnjavali nesigurnošću koja je zavladala u vreme epidemije. Usled gubitka posla i nestabilnosti, još veći broj ljudi se okrenuo drugoj strani zakona. Ipak, američka ekonomija se oporavila, pa se finansijski razlozi više ne uzimaju kao primarni. Iz policije su poručivali da ne mogu da okrive jedan konkretan faktor za dramatičan broj ubistava, ali se droga uvek ubraja u motive. U godinama kad Amerika beleži sve više pucnjava na ulici, suočava se i s epidemijom umiranja od narkotika.

Zvaničnici podaci su pokazali da su više od 85 odsto žrtava bili muškarci i da su Afroamerikanci 22 puta češće žrtve pucnjava nego belci.

Kriminal je značajno političko pitanje u Americi. Na čelu velikih gradova u kojima se svakodnevno odigravaju krvavi obračuni uglavnom su demokrate. Zbog toga Republikanska stranka okrivljuje liberale da su „meki” prema bandama. Tako je i u slučaju bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa, koji je demokratske guvernere optužio za „nekontrolisani kriminal”. To će sigurno biti i u fokusu njegove nove kampanje za Belu kuću.

 

 

 

 

(politika.rs)

spot_img

Повезано

spot_img
spot_img

Последње вијести

spot_img
spot_img