Carinska unija ili, tačnije, jedinstven ekonomski prostor zemalja zapadnog Balkana mogao bi zaživjeti za otprilike šest mjeseci, a već na predstojećem sajmu u Mostaru vjerovatno će biti potpisan sporazum kojim bi se zemlje (Srbija, BiH, Crna Gora, Makedonija, Albanija) obavezale da u tom smjeru počnu s usklađivanjem procedura i dokumenata, saznaju “Nezavisne novine”.
Tim povodom juče je u Beogradu održan sastanak predstavnika Spoljnotrgovinske komore BiH i Privredne komore Srbije, na kojem je dogovoreno da se krene u komunikaciju i s ostalim komorama kako bi taj proces jedinstvenog tržišta što prije zaživio u praksi.
S obzirom na to da carinska unija u okviru CEFTA već praktično postoji, zemlje zapadnog Balkana u narednom periodu radiće na tome da, recimo, fitosanitarni sertifikat iz Banjaluke vrijedi u svim zemljama ili da privrednik iz Skoplja bez ikakvih peripetija i problema može da radi u Sarajevu. Takođe, dokumentacija potrebna za transport robe bila bi svedena na minimum, a cilj je da roba praktično bez ikakvog zadržavanja na granicama prolazi kroz region, što naravno za sobom povlači veću mobilnost ljudi, zaposlenost, investicije…
“To je moguće. Vjerujem da za šest mjeseci možemo završiti taj posao. Plan je da to jednostavno bude tržište u kojem bi se kao u jednoj državi radilo, trgovalo. Inicijativa je politički usklađena i nakon potpisanog sporazuma nadležna ministarstva trebala bi da daju zeleno svjetlo da se krene u to i počnu usklađivati zdravstveni i svaki drugi sertifikati”, rekao je Nemanja Vasić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, nakon jučerašnjeg sastanka u Beogradu.
Iako od same najave od prije nekoliko mjeseci stvaranje tzv. carinske unije djeluje kao utopija, izgleda da se u praksi, ipak, nešto dešava, a iz razgovora s ljudima direktno uključenim u taj proces može se zaključiti da je zasad EU najviše zainteresovana da pomogne i, kako reče jedan od sagovornika, “EU će to sigurno izgurati”.
“Očigledno je da se nešto na brzinu dešava oko zapadnog Balkana. Vjerovatno se radi na tome da od ovog prostora prave malu EU i u tom kontekstu to bi bilo dobro zbog većeg tržišta. Ako mi imamo preduzeće u BiH koje može da računa na tržište od 15 ili 20 miliona ljudi to je dobra stvar”, rekao je Goran Radivojac, profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci.
Tokom poslova na stvaranju jedinstvenog tržišta sigurno je da će se pojaviti veliki problemi, kao što su sudbine sporazuma koje BiH ima s Turskom ili Srbija s Rusijom, a i pojedine zemlje će kalkulisati jer nije svima u interesu da se tržišta otvore na taj način.
Na jedinstvenom tržištu, trenutno, najviše insistira Srbija, čiji je premijer Aleksandar Vučić na sastanku premijera zemalja zapadnog Balkana i predložio formiranje unije, iznoseći podatke da se radi o 20 miliona potrošača, što bi moglo da stvori novih oko 80.000 radnih mjesta.
“Carinska unija bi bila kvalitativni iskorak zato što se ona ne bi odnosila samo na regulisanje trgovine u okviru ove integracije, nego i trgovinu s ostalim, trećim zemljama”, rekao je nedavno Predrag Bijelić, profesor Ekonomskog fakultata u Beogradu i savjetnik pri STO.
(nezavisne.com)
