BiH je tokom prošle godine bila među zemljama koje imaju najjeftiniju struju u svijetu, po cijenama goriva se našla negdje ispod zlatne sredine, dok je po prosječnoj plati gotovo na samom evropskom dnu.
Prema podacima koje su nedavno objavili pojedini specijalizovani portali koji se bave kretanjem vrijednosti energenata, a upoređujući cijene električne energije i naftnih derivata u 100 zemalja u svijetu, BiH se našla na 99. mjestu ove liste po visini cijene električne energije, a kada je u pitanju gorivo – na 61.
Kada se podvuče crta, odmah je vidljivo da najveću cijenu struje među analiziranim zemljama imaju domaćinstva u Evropi. U Danskoj, Njemačkoj i Belgiji su čak dvostruko više od onih u Francuskoj i Grčkoj. One su za dva ili tri puta više od globalnog prosjeka koji se kreće oko 0,12 evra po jednom kilovat-satu, što je, kako su naveli autori ove studije, rezultat rata u Ukrajini, pokidanih lanaca snabdijevanja i inflacije.
Prema ovim podacima, najskuplju struju tokom prošle godine plaćali su građani Danske – oko 0,43 evra po jednom kilovat-satu, što je pet puta više nego u BiH. Odmah iza njih su, za par feninga manje, Nijemci i Belgijanci. Austrijanci za jedan kilovat plaćaju 0,29, Italijani 0,27 evra, dok je ona u Finskoj, Japanu i Luksemburgu oko 0,20 evra. U Sloveniji je 0,17, u Hrvatskoj 0,12 evra po jednom kilovat-satu.
Kako objašnjavaju stručnjaci, ono što je bitno ovdje naglasiti jeste da su ovolike razlike u cijenama dijelom rezultat i načina na koji se proizvodi električna energija, jer je ona u slučajevima vjetro i solarnih elektrana daleko skuplja od one koja se proizvede u hidroelektranama.
Za razliku od pomenutih zemalja, BiH ima daleko povoljniju cijenu električne energije, koja je čak za 30 odsto niža i od pomenutog globalnog prosjeka i iznosi oko 0,08 evra, a društvo joj na ovom spisku prave Mađarska, Bjelorusija, Srbija, Južna Koreja i Meksiko. Ono što je interesantno jeste da jeftiniju struju od BiH imaju jedino građani Demokratske Republike Kongo.
Nešto malo drugačija situacija je u slučaju cijena goriva na benzinskim pumpama. I u ovom slučaju, ma kako to čudno zvučalo, BiH povoljno kotira u odnosu na ostatak svijeta. U ovom slučaju najskuplje gorivo plaćaju stanovnici Hongkonga – 2,74 evra po jednom litru, duplo više nego u BiH.
Sa prosječnih 11,10 dolara po galonu (3,78 litara) domaćinstva u Hongkongu plaćaju najviše za benzin na svijetu. Slijede skandinavske zemlje, Island, Norveška, Danska i Finska u kojima se gorivo u prosjeku plaća od 1,90 do 2,1 evra. Nešto niža cijena, za desetak feninga, je u Njemačkoj, Austriji i Španiji, a BiH ima povoljniju cijenu goriva i od Slovačke, Češke, Italije, Mađarske i Francuske. U prevodu, BiH od pomenutih zemalja ima jeftinije gorivo u rasponu od 0,10 do jedne konvertibilne marke.
Onda slijedi grupa zemalja koje imaju približno iste cije goriva kao i BiH, a tu su, prije svega, Srbija, Laos, Mongolija, Sjeverna Makedonija, Čile, Poljska, Kanada, Slovenija, Peru i Bugarska.
I na kraju, države u kojima građani plaćaju najnižu cijenu na benzinskim pumpama jesu Bangladeš, Kambodža, Indija, Kina, Kuba, Tanzanija i Meksiko, gdje se one kreću oko 1,2 evra po jednom litru, odnosno gorivo je 30 i više feninga jeftinije nego u BiH.
Sudeći prema ovim podacima, u BiH bi zbog ove “jeftinoće” trebalo da se dobro živi i teku “med i mlijeko”, ali ukoliko se analizira standard građana, odnosno prosječne plate kod nas i u zemljama u svijetu, onda ova priča dobija sasvim drugu dimenziju, te proizlazi da, u stvari, građani BiH i te kako skupo plaćaju i struju i gorivo.
Primjera radi, prosječna plata u Danskoj iznosi oko 5.900 evra, odnosno deset puta više nego u BiH (585 evra). Ako to uporedimo sa cijenom struje, onda se nakon proste računice može vidjeti da i pored toga što građani ove skandinavske države imaju pet skuplju struju od one u BiH, oni za svoju platu mogu “kupiti” duplo više struje.
Slična situacija je i kod goriva iako je ono u Danskoj skuplje od našeg za oko 0,60 evra. Danci za svoju platu mogu kupiti čak 2.950 litara goriva, odnosno sedam puta više od građana BiH (410 litara).
Kada su u pitanju Nijemci, koji takođe struju plaćaju pet puta skuplje od građana BiH, oni sa prosječnom platom, koja iznosi oko 3.700 evra, mogu kupiti 50 odsto više struje i pet puta veću količinu goriva, oko 2.200 litara.
Ako napravimo regionalni presjek, na primjerima Hrvatske i Slovenije, i iz njega možemo zaključiti da građani BiH imaju, u stvari, skupu struju i gorivo u odnosu na platu koju primaju. Slovenci tako, i pored toga što imaju duplo skuplju struju u odnosu na BiH, sa svojom platom mogu kupiti i duplo više električne energije i četiri puta više goriva (1.690 litara). Slična situacija je i sa Hrvatskom u kojoj građani sa svojom primanjima mogu nabaviti 948 litara goriva.
Ako za primjer uzmemo dvije članice Evropske unije koje sa najslabije rangirane unutar ove zajednice, Bugarsku i Rumuniju, BiH je i u odnosu na njih, u stvari, u nepovoljnijem položaju. Iako imaju skuplju struju, Bugari i Rumuni, baš kao i u prethodnim slučajevima, za ove dvije stavke izdvajaju daleko manje novca od svoje plate. Primjera radi, Rumuni i pored toga što imaju za 10 feninga skuplju struju, za svoju platu mogu kupiti istu količinu električne energije kao i građani BiH. Slična situacija je i u slučaju Bugarske.
Grujić: Problem leži u privredi
Prema riječima ekonomskog analitičara Miloša Grujića, nije ga začudila ova računica, da i pored toga što BiH u odnosu druge zemlje ima daleko jeftiniju struju, građani je, s obzirom na visinu ličnih primanja, u stvari veoma skupo plaćaju.
– Ako se pogledaju ove cijene, na prvu se zaista može zaključiti da bi se ovdje trebalo dobro živjeti, ali niska produktivnost, BDP, velika nezaposlenost i niska primanja, koja su daleko manja od evropskih, nažalost, doveli su nas u ovu poziciju, da to i nije baš tako u stvarnom životu. Ovo pokazuje i da je naša privreda, kao nosilac ekonomskog rasta i “regulator” plata, dosta nerazvijena, što, uostalom, pokazuje i to što dobar dio električne energije izvozimo. Da je drugačije, i plate bi bile veće, pa samim tim bi i struja uistinu bila jeftina – kaže Grujić za “Glas Srpske”.
(glassrpske.com)
