Fabrika obuće Izbor iz Brčkog jedna je od onih koja se našla u raljama kriminalne privatizacije, a od nekadašnjeg giganta ostalo je samo zemljište koje je na kraju pripalo distriktu. Njegova posljednja prodaja za jednog od potencijalnih kupaca je neregularna te bi slučaj mogao dobiti sudski epilog.
Naime, polovinom oktobra prošle godine Vlada Brčko distrikta izabrala je najboljeg ponuđača za prodaju okvirno 25 hiljada kvadratnih metara zemljišta na kojem se nalazila fabrika Izbor u Brčkom.
Javna prodaja objavljena je sa početnom cijenom od milion i 860 hiljada maraka, međutim, jedan kupac ponudio je najveći iznos i to skoro 3,5 miliona KM.
Upravo s ovom cifrom, kompanija V Group Palis trebala je postati vlasnikom parcele, ali nedugo nakon obavljanja usmenog javnog nadmetanja procedura je poništena, a nadležni su se pozivali na razloge formalne prirode.
Međutim, 16. decembra prošle godine, Kancelarija za upravljanje javnom imovinom Brčko distrikta, u novom postupku izabrala je najboljeg ponuđača za prodaju zemljišta. Vlasnikom atraktivnog zemljišta postala je firma Belamionix, sa ponuđenom cijenom u iznosu od milion i 829 hiljada konvertibilnih maraka.
Kako je navedeno u javnom pozivu, početna licitaciona cijena predmetnog zemljišta, prema članu 13. Zakona o javnoj imovini u Brčko distriktu BiH i članu 10. Pravilnika o postupku raspolaganja javnom imovinom javnim nadmetanjem, jednaka je tržišnoj vrijednosti koju je ustanovila Direkcija za finansije Brčko distrikta u iznosu od 1.816.719,17 KM.
Iznos koji je ponudila izabrana kompanija, odnosno Belamionix bio je veći u odnosu na početnu propisanu javnim pozivom, ali ujedno i niža od minimalno formirane u prvoj prodaji koja je poništena.
Sumnje na regularnost i sporna punomoć
Nakon javne licitacije, sumnje na regularnost obavljenog postupka izbora kupca ukazala je firma Zlatnik iz Tuzle, koja se također prijavila na javni poziv.
Prema dokumentaciji koja se nalazi u posjedu portala Klix.ba, iz ove firme tvrde da su uz prijavu dostavili i punomoć izdatu i potpisanu od direktorice preduzeća te ovjerenu pečatom firme, a na osnovu koje je punomoćenik mogao zastupati njihove interese u javnom nadmetanju, odnosno izvršiti kupovinu parcele.
Međutim, iz Kancelarije za upravljanje javnom imovinom Brčko distrikta, tačnije Komisije o izboru najpovoljnijeg ponuđača navode suprotno, ističući da adekvatna punomoć nije dostavljena, zbog čega Zlatniku i nije omogućeno učestvovanje u usmenom javnom nadmetanju.
Iz tuzlanske firme su uputili žalbu na obavljenu javnu prodaju, ističući da je punomoćnik Zlatnika dostavio ovjerenu punomoć za učestvovanje na javnom nadmetanju, odnosno da je ispunio obavezu utvrđenu sadržajem napomene iz objavljenog javnog konkursa.
“Komisija za provođenje postupka prikupljanja ponuda nije dozvolila učešće preduzeću Zlatnik, smatrajući da punomoć nije valjana. Ni u tekstu javnog konkursa, niti u tekstu pravilnika, nema odredbi koje bi, unaprijed, naznačile da li se ovdje radi o nekoj posebnoj punomoći, ili se radi o puomoći koja je uobičajena u poslovnom prometu. Uvidom u punomoć koja je predata prilikom utvrđivanja ostalih uslova konkursa, može se konstatovati da ova punomoć ima sve bitne elemente na osnovu kojih se može utvrditi njena valjanost. U ovoj pravnoj stvari, ne postoji ni jedan razlog zbog kojeg se izdata punomoć ne bi prihvatila”, naveli su iz Zlatnika.
Suprotni stavovi
S druge strane, iz Apelacione komisije Brčko distrikta, razmatrajući uloženu žalbu, ocijenili su da ona nema osnova, pozivajući se na Zakon o javnoj imovini Brčko distrikta i pravilnik koji je iz njega proizašao, konkretno za sporno usmeno javno nadmetanje.
Kako su napisali u zvaničnom rješenju, uslov ovjeravanja punomoći za zastupanje u predmetnom slučaju nije ispunjen samim tim što je Zlatnik, odnosno direktor kao zakonski zastupnik, izdao punomoćniku punomoć za zastupanje na predmetnom usmenom javnim nadmetanju te što punomoć sadrži potpis direktora i što je ovjerna pečatom Zlatnika kao pravnog lica.
“Neophodno je bilo da se ta izdata punomoć ovjeri pred nadležnim organom uprave ili drugim nadležnim oranom, koji bi kao nadležan za postupanje u navedenom dijelu, odnosno kao organ u čiji djelokurg nadležnosti potpada i ovjera dokumenata, izvršio ovjeru punomoći, a čiju bi ovjerenu kopiju punomoćnik potom dostavio prvestepnom organu na sami dan održavanja usmenog javnog nadmetanja usljed čega bi mu bilo omogućeno učešće u provođenju javnog nadmetanja”, navedeno je između ostalog u obrazloženju odbijanja žalbe.
Inače, tuzlanski Zlatnik pravdu će nastaviti tražiti putem nadležnog suda u Brčkom kojem su uputili slučaj na rješavanje, ukazujući i na, kako su ocijenili, degutantan način provođenja usmenog javnog nadmetanja između četiri prijavljene firme.
(klix.ba)
