spot_img
spot_img

Kuće i imanja obnovljeni, ali ožiljci ne blijede

spot_img
spot_img

Nikad neću zaboraviti maj 2014. godine, kada je sve što smo imali voda uništila za manje od 15 minuta. Takve rane teško zacijele. Često sanjam kako voda polako nadolazi u kuću dok se borim da izbavim djecu na sigurno.

Ovako za “Glas Srpske” započinje priču penzionerka Ankica Dervenić iz Šamca, prisjećajući se 15. i 16. maja 2014. godine, kada su katastrofalne poplave pogodile Srpsku. U kući ove porodice voda je došla gotovo do prvog sprata.

Sve je počelo, priča Dervenićeva, ujutru, dok je iz kuće izašla tek u 16 časova, kada su spasioci čamcem došli po nju.

– Mislila sam da se više nikad neću vratiti u svoj dom. Ispred mene je bilo ogromno jezero, u koje su kuće polako tonule – kazala je Dervenićeva i dodala da i danas sa svakom kapi kiše navire bujica straha i panike, jer živi na samo 500 metara rijeke Bosne.

Voda je u kući, kaže, bila dva i po mjeseca, dok je ona to vrijeme sa porodicom provela kod sestre u Gradačcu.

– Tek sad, poslije tri godine, mogu reći da polako stajemo na noge. Prije nekoliko dana završili smo i kupatilo koje je, takođe, uništeno u poplavama – rekla je ona i dodala da sve to ne bi bilo moguće bez pomoći institucija RS i stanovnika.

U Doboju je vodena stihija odnijela 11 ljudskih žrtava i oštetila 2.890 stambenih jedinica i 950 privrednih objekata. Vlada RS i međunarodne organizacije uložile su 35 miliona maraka u obnovu ovog grada.

– Strašno, vidiš ide prema tebi talas, veliki, bukti, a da ideš, ne znaš kud ideš – rekao je Mina Karahmet.

Katastrofalne poplave u maju 2014. godine nisu zaobišle ni Semberiju, čiji su stanovnici pretrpjeli ogromnu štetu.

O tome svjedoči jedan od većih poljoprivrednika na ovim prostorima Radiša Rikanović iz Brodća kod Bijeljine. Voda je u njegovom domaćinstvu, kaže, bila viša od 130 centimetra.

– Sve je uništeno, od kuće i pomoćnih objekta do usjeva – rekao je Rikanović i dodao da je šteta procijenjena na 112.000 KM.

Uprkos vaučeru, koji je dobio posredstvom Fonda solidarnosti u iznosu od 9.300 KM, kaže da mu je trebalo mnogo vremena da se koliko-toliko oporavi od poplava.

– Uspjeli smo da saniramo štetu, da se vratimo kući i na imanje. Ipak, rane su još duboke, zbog toga sam obolio – kazao je Rikanović, koga su tokom poplava posjetili predsjednik RS Milorad Dodik i premijerka Željka Cvijanović.

Stanovnik prijedorskog naselja Rasavaci, uz samu rijeku Sanu, Dragan Babić pretrpio je štetu od 55.000 maraka.

– Stradalo je 1.350 koka nosilja, ali eto poslije nekoliko godina uspio sam da vratim kapacitet i da nastavim sa poslom – rekao je Babić i naglasio da je zadovoljan podrškom grada.

Šef Odsjeka Civilne zaštite u Prijedoru Dušan Vranješ podsjetio je da su značajnu pomoć imali od Vlade RS koja se ogledala u dodjeli novca, hrane, goriva, stočne hrane i slično. Istakao je da se značajan broj domaćinstava, gazdinstava i privrednih subjekata još nije potpuno ekonomski oporavio.

Ožiljci od poplava, u kojima je stradalo više od 20 osoba, a na hiljade porodica evakuisano iz svojih domova, i dalje se vide u Doboju, Derventi, Banjaluci, Janji, Čelincu i drugim lokalnim zajednicama u RS, te u desetak opština u FBiH.

Katastrofalne poplave 2014. godine u RS nanijele su štetu koja je procijenjena na oko dvije milijarde maraka.

Farma goveda

Farma goveda Čede Borojevića iz Šamca, na kojoj je u majskim poplavama 2014. godine stradalo 341 grlo, uspjela je da se oporavi od milionskih gubitaka, te danas broji 400 grla i isporučuje više od milion litara mlijeka godišnje.

Borojević je rekao Srni da je procijenjena šteta četiri miliona KM te da se oporavio zahvaljujući porodici, radnicima, prijateljima i međunarodnoj zajednici.

– Na dan poplave imao sam 441 grlo, a preživjelo je stotinu. Zamislite kolika je biološka vrijednost s jedne strane, a finansijska sa druge – kaže Borojević.

Borojević je rekao da je na njegovoj farmi danas prisutna zapadnoevropska produktivnost i da ima proizvodnju od 9.500 litara mlijeka u jednoj laktaciji.

Podatak Vlade RS

Sa računa Fonda solidarnosti isplaćeno:

• 87 miliona KM u elektronskim platnim karticama (obuhvaćeno 20.500 domaćinstava)

• 12 miliona KM za sanaciju štete u poljoprivredi (obuhvaćeno 19.815 gazdinstava)

• 5 miliona KM za direktnu pomoć budžetima opština i gradova

• 6 miliona KM privrednicima Doboja

• 3 miliona KM privrednicima Šamca

 

 

 

(glassrpske.com)

spot_img
spot_img

Повезано

spot_img
spot_img

Последње вијести

spot_img
spot_img