Velika Britanija u petak postaje prva zemlja koja napušta Evropsku uniju

Velika Britanija u petak će postati prva zemlja koja napušta Evropsku uniju, nakon tri i po godine mukotrpnog brakorazvodnog procesa.

Neki će to proslaviti, drugi biti teška srca. Bregzit, proces koji je izazvao duboke podjele u zemlji, od članova porodice do zastupnika u parlamentu, nastupa u petak u 23 sata po mjesnom vremenu, odnosno u ponoć po srednjoevropskom.

Između Britanije i ostalih 27 zemalja sve drugo tek treba dogovoriti. Usaglašeni razlaz tek je početak pregovora o uređenju budućih odnosa.

Uprkos svom trudu najsrčanijih evroskeptika, Big Ben će u petak ostati tih. Njegovom zvonjavom se Bregzit slaviti neće, ali će u Dauning Stritu biti osvijetljeni sat koji odbrojavati vrijeme do razlaza.

Vatreni zagovornik Bregzita, premijer Boris Džonson naveče će se obratiti naciji.

On se sada predstavlja kao ujedinitelj zemlje i govori kako je vrijeme da se svi, glasali za Bregzit ili ne, zajedno okrenu budućnosti. Ta mu zadaća neće biti laka jer su škotski, velški i sjevernoirski parlamenti odbili njegov zakon o Bregzitu.

Džonson je na čelo vlade stao krajem jula i uspio u onome u čemu njegova prethodnica Tereza Mej nije. Dogovorio je s Briselom neke izmjene u sporazumu o Bregzitu, otklonio opasnost povratka fizičke granice u Irskoj i zahvaljujući velikoj većini ostvarenoj na prijevremenim izborima u decembru, nezabilježenoj još od vremena Margaret Tačer, lagano ga proveo kroz parlament.

Zakon je kraljica Elizabeta II. potpisala 23. januara, osam dana prije sudbinskog datuma.

Za kraj 47 godina dugih odnosa Britanije i Unije ostala samo još jedna formalnost. Sporazum moraju potvrditi zastupnici u Evropskom parlamentu koji će to učiniti u srijedu.

Simboličan datum

Datum odlaska, 31. januara, zapravo je uglavnom simboličan jer će se malo toga u stvarnosti promijeniti. Sporazum o razvodu predviđa prelazno razdoblje, do 31. decembra, do kada dvije strane moraju usaglasiti buduće odnose, posebno trgovinske. Do tada će Britanija primjenjivati evropska pravila, ali neće imati pravo glasa.

“Moramo imati na umu da Bregzit nije gotov. Zapravo Britanija ulazi u mnogo dužu fazu Bregzita”, kaže politički analitičar sa univerziteta u Sareju Sajmon Ašervud.

Znak da ipak počinje novo doba imenovanje je ambasadora EU-a u Britaniji, Portugalca HoaaValea de Almeidu, koji je tu dužnost već obavljao u Sjedinjenim Državama. On preuzima posao 1. februara.

Boris Džonson pregovore o budućim odnosima želi zaključiti što prije i odlučno odbija produženje prelaznog razdoblja. Nekoliko je puta rekao da želi sporazum sličan onome kakav EU ima s Kanadom. Brisel prelazno razdoblje smatra prilično kratkim i ne gaji Džonsonov optimizam da će sve biti dogovoreno u rekordnom roku.

Osim trgovinskog, potrebni su sporazumi o mnogim i za Britaniju ključnim stvarima poput ribarstva, razmjene podataka i finansijskih usluga.

“U jedanaest mjeseci je to jednostavno nemoguće”, tvrdi Fabian Zulig, glavni ekonomista Juropian Polisi Centra. “Najbolje što se može učiniti vrlo je bazični sporazum”.

Glavni evropski pregovarač Makl Barnier nadavno je kazao da se u tom okviru može ostvariti jedino “vitalni minimum”.

London u isto vrijeme želi ispregovarati vlastite sporazume o slobodnoj trgovini s drugim zemljama, posebno sa Sjedinjenim Državama. Predsednik Donald Tramp nedavno je u Londonu najavio “sjajan” sporazum s Britanijom.

Pregovori bi, međutim, mogli biti teški jer je London najavio da će zadržati digitalni porez uprkos američkom negodovanju.

Američki državni sekretar Majk Pompeo dolazi u London 29. januara kako bi se sastao s Džonsonom, potvrdio “posebne odnose” i razgovarao o tome “kako ih produbiti nakon Bregzita”.

 

 

 

(N1)

Ostavi odgovor

Unesti Vaš komentar
Upišite Vaše ime