Milutin Milanković, srpski naučnik koji je zadužio svijet

Milutin Milanković jedan je najznačajnijih srpskih naučnika, akademik i profesor Univerziteta u Beogradu. Iza njega je ostao niz naučnih radova iz matematike, klimatologije, metereoologije, astronomije, geologije, geofizike, geografije i građevinarstva. U svijetu je ostao poznat kao autor astronomske teorije klimatskih promjena kojom je objasnio misteriju ledenog doba.

 

Nauka ga je odavno svrstala u sam vrh najvećih umova 20. vijeka. Jedan krater na Mjesecu, jedan na Marsu i jedan planetoid nose njegovo ime.

Milutin Milanković (1879-1958) bio je geofizičar, matematičar, astronom, klimatolog, autor je teorije ledenog doba u kojoj povezuje varijante Zemljine orbite s klimatskim promjenama. I dok ga u svijetu slave, u Srbiji, gdje je proveo većinu svog radnog vijeka, praktično je nepoznat. Uz 140. godišnjicu do njegovog rođenja i to se mijenja, ali ne dovoljno brzo. Kada se u stranice internet pretraživača upiše Milutin Milanković dobije se i do dva miliona stranica. Posebno će biti ponuđene grupe kao što su “astronomske teorije”, “klima”, “ledeno doba”, “o planeti Zemlji”.

Pa ipak nepoznati genije

– On je bio žrtva nepovoljnih političkih okolnosti. Ljudi takvog profila, ukoliko nisu bili uz ideologiju ili uz vlast, a on to nije bio, jer se bavio naukom, a ne politikom, nisu bili ni u udžbenicima, čak ni u časopisima i knjigama i na studijima na kojima se izučavalo to što je ovaj velikan dao. Dakle, bio je isključen iz javnosti. To je naravno šteta – kažu o ovom velikom umu.

Milanković je, naime, bio jedan od nekoliko profesora Beogradskog univerziteta koji su 1941. odbili da potpišu Apel srpskom narodu, čime je data podrška njemačkoj okupaciji. Međutim, i nakon Drugog svjetskog rata ovog naučnika je zanimala samo nauka.

Ni komunisti ga nisu voljeli

Milanković nije želio da se priključi Komunističkoj partiji, pa je univerzitetski Sud časti 1950. procijenio njegovu podobnost za novi poredak. U toj “karakteristici” mu se doduše priznaje da je odličan stručnjak i naučnik koji se bavi astronomijom i nebeskom mehanikom, “ali je vrlo star i o nekom njegovom posebnom razvoju nema ni govora. Prema političkoj orijentaciji pripada poznatoj matematičkoj kliki. (…) Marksizam-lenjinizam uopšte ne poznaje niti pokazuje ikakav interes. Smatramo da je naš politički neprijatelj i da će kao takav umrijeti.“ Tako su nekada vlasti gledale na Milankovića.

Kanon osunčavanja

Razmišljanja Milutina Milankovića prisutna su u savremenoj klimatologiji. Iako je računao koristeći samo papir i olovku, matematički je objasnio uzroke, nastanak i trajanje ledenih doba na Zemlji. Dokazao je da su precesija (kružno kretanje rotacione ose), promjena ugla rotacione ose planete i ekscentrična putanja Zemlje oko Sunca dominantni faktori promjene klime i to u ciklusima koje je izračunao za proteklih 600 000 godina i ukazao na na naredni stogodišnji period. Plava planeta je sada na putu ka novom ledenom dobu.

– Ta je matematička formula bila primljena sa velikim nepovjerenjem, jer se to nije moglo provjeriti. Međutim, današnjom tehnologijom i prolaskom godina, dokazalo se da je izuzetno tačna – kaže Snježana Barabaš Seršić, direktorka osječke Treće gimnazije, sljedbenice „Realke“, koju je završio Milanković.

U toj osječkoj gimnaziji matematiku mu je predavao Vladimir Varićak, koji je odigrao presudnu ulogu u putu kojim će Milanković krenuti. Kako je u jednom od svojih brojnih autobiografskih dela zapisao Milanković, Varićak mu je govorio da „u carstvu nauka negdje ima nenaseljenih i neobrađenih krajeva van ili između gustih naučnih naselja. Stadoh da razmišljam gde se nalaze ti sasvim ili nedovoljno obrađeni krajevi da bih tamo mogao steći svoj skromni naučni posjed, a možda i cijelo vlasništvo.“

Tu, tada još neotvorenu nišu koja govori o klimatskim promjenama Milanković je otvarao godinama, od samog početka 20. vijeka objavljujući parcijalno svoju teoriju o krivulji osunčavanja. Tek 1941. uobličuje svoje kapitalno djelo, “Kanon der Erdbestrahlung und seine Anwendung auf das Eiszeitenproblem” (Kanon osunčavanja Zemlje i njegova primjena na problem ledenih doba). Milanković ga je napisao na njemačkom jeziku, na engleski je prevedeno 1969., a na srpskom postaje dostupan tek 1997. godine.

Milankovićevi savremenici, uglavnom meteorolozi, tvrdili su da su promjene u zemljinoj orbiti premale da bi značajnije uticale na klimatski sistem, ali njegov naučni genije ipak na kraju dobija priznanje. Pet godina su svjetski naučnici tražili odgovor na pitanje jesu li Milankovićevi proračuni bili tačni, da bi naslov članka u časopisu “Science” iz 1976. označio potvrdu njegove teorije: “Varijacije zemljine orbite – pacemakeri ledenih doba”.

Računao je u stotinama hiljada godina

Iako prema Milankovićevim formulama idemo prema novom ledenom dobu, posljednjih su godina aktuelne tendencije suprotnog predznaka, klima na Zemlji postaje sve toplija. Kako ističe direktor Državnog hidrometeorološkog zavoda u Zagrebu, Ivan Čačić, sada se mnogi stručnjaci, ali i političari, pitaju ima li teorija koja je objasnila pojavu ledenih doba veze sa globalnim otopljavanjem, što nameće pitanje nije li Milanković ipak pogriješio.

– Nema suprotstavljanja između te dvije teorije. I jedna i druga teorija je ispravna. Samo su za jednu uzroci promjene u gibanju elemenata Zemlje na vrlo dugoj vremenskoj ljestvici, dakle na desetke do sto hiljada godina, a uzrok ovog nedavno klimatskog zatopljenja djelovanje je čovjeka (ispuštanje stakleničkih gasova, sagorijevanjem fosilnih goriva u industriji, saobraćaju i energetici). Međutim, to se događa na znatno kraćoj vremenskoj distanci, desetke i stotine godina, što je sto puta manje nego što to objašnjava Milankovićeva teorija. Dakle, svakako treba kombinovati i jednu i drugu teoriju, ali na žalost mi nećemo doživjeti to što će se događati idućih 10, 20 000 godina – kaže Čačić.

Prema nekima, američka vlada se “izvlači” upravo oslanjajući se na Milankovićevu teoriju dok izbjegava potpisianje Protokola iz Kjota o smanjenju emisije štetnih gasova, a Čačić tvrdi da politika najčešće gleda onaj dio nauke koji joj najviše odgovara. A ponovimo, upravo je zbog politike ovaj svestrani znanstveni genije gurnut iz “široke upotrebe”.

Putnik kroz vasionu i vrijeme

Milutin Milanković umro je u osamdesetoj godini života u Beogradu, ali su njegovi posmrtni ostaci prebačeni u Dalj. Pripadao je naučnicima koji oblikuju svijet svojim mislima. Do krajnjih granica je bio posvećen problemu koji je želio da riješi ostavljajući za sobom neizbrisive tragove koje ni vijekovi neće moći da potisnu.

Svoju zaostavštinu na naučnom i uopšte stvaralačkom radu je ostavio Srpskoj akademiji nauka i umetnosti. U ovoj ustanovi se čuva i radna soba Milutina Milankovića.

Zanimljivosti o Milankoviću

– Napravio je najtačniji kalendar do sada. Dužina tropske godine iznosi 365 dana, 5 časova, 48 minuta i 46 sekundi, dok je Milanković postigao tačnost od 365 dana, 5 časova, 48 minuta i 48 sekundi. Samo dvije sekunde duže traje godina po najtačnijem kalendaru.

– Milanković nikada nije prihvatio Ajnštajnovu teoriju relativnosti, ali je to tada bio slučaj i sa mnogim drugim naučnicima tog vremena.

– Dobio je krater sa svojim imenom na daljoj strani Mjeseca veličine 34 km, zatim krater na Marsu prečnika 118 km i asteroid pod nazivom 1605 Milanković.

– NASA ga je uvrstila u 10 najvećih naučnika koji su se bavili proučavanjem Zemlje.

– Za razliku od Nikole Tesle ili Mihajla Pupina, svjetsku slavu nije stekao u najvećim svjetskim centrima, već se svojim naučnim teorijama bavio u sobici u Kapetan Mišinom zdanju, na Beogradskom univerzitetu, koristeći samo papir, olovku, šiber i logaritamske tablice.

– Milanković je glavni “krivac” koji je dokazao da na Marsu ne može postojati civilizovan život, jer je svojim proračunima pokazao da su tamo temperature previše niske da bi život u takvom obliku postojao.

– Evropsko geofizičko društvo je 1993. godine ustanovilo medalju Milutin Milanković.

– Bio je jedan od najboljih poznavalaca istorije astronomije i nauke uopšte, a to dokazuje u nekoliko svojih djela.

– Najcitiraniji je srpski naučnik svih vremena.

 

 

 

 

(srpskacafe.com)

Ostavi odgovor

Unesti Vaš komentar
Upišite Vaše ime