Porodica Stokić kod Brčkog pravi rakiju od koje ne boli glava

Oni koji su probali rakiju 100kić ističu da je osim dobrog ukusa posebno odlikuje odsustvo dva česta pratioca konzumiranja alkohola, a to su glavobolja i mamurluk.

Šljivovica, dunjevača i kajsijevača su rakije koje se iz bačvi prelivaju u brendirane flaše 100kić, naziv koji simbolizuje igru brojeva i slova, budući da su njeni tvorci porodica Stokić iz Potočara pored Brčkog.

Porodičnu tradiciju gajenja voća i proizvodnje rakije oplemenjuje savremenim tehnikama jedan od najmlađih članova Vlado Stokić, nakon što je diplomirao na pravnom fakultetu.

– Tradicija proizvodnje rakije u našoj porodici je duga, kao i u većini porodica podmajevičkog kraja, s tim što je kod nas još od sedamdesetih godina prošlog vijeka bila tendencija da se osim rakije za sopstvene potrebe proizvede i određena količina rakije preko tih potreba usmjerena za prodaju – kaže Vlado Stokić.

Za eKapiju opisuje novine koje je kao pravnik prvo uveo, a odnose se na saznanja stečena na sajmovima i stručnim predavanjima kao što su dvostruka destilacija, odležavanje u hrastovoj buradi.

– Vremenom sam završio i obuku za proizvođača i ocjenjivača jakih alkoholnih pića pa se unapređenje najviše sada odnosi na postupak fermentacije, koja je zatvorena, temperaturno kontrolisana i sa promjenom enoloških sredstava – kaže Stokić.

On otkriva da je tajna rakije od koje ne boli glava u zdravom voću, osvajanju prvenca i patoke najviše, a onda i u kontrolisanoj fermentaciji.

Kako kaže, sama proizvodnja rakije zahtijeva konstantno ulaganje, u destilacione aparate, burad, enološka sredstva, jer sve ima svoj vijek trajanja.

– Svake godine postoji potreba da se nešto obnovi, tako da od prodaje dio novca uvijek ide na neka ulaganja u proizvodnju.

Stokić navodi da na porodičnom gazdinstvu imaju oko 700 stabala šljive i 400 stabala dunje, a da kajsiju kupuju. Dodaje i da planiraju proizvodnju viljamovke.

– Pravu rakiju prepoznajemo po tome što kada je uzmemo u usta imamo osjećaj da smo zagrizli voćku od koje je rakija i proizvedena, ako nije dodata aroma naravno – ističe Stokić i objavšnjava da je tržište preplavljeno najviše lošom, jeftinom rakijom, veoma upitnom za zdravstveno sigurno konzumiranje.

– Što je još gore, na tržištu često srećemo i brendiranu rakiju visoke cijene koja često nije ništa bolja od ove prve, naprotiv. Sve to utiče da je teško prodati kvalitetnu rakiju po približno realnoj cijeni, ali kao što kaže profesor Jović, dobra rakija uvijek nađe put do kupca – kaže Stokić.

Kako nam kaže, većinu radova oko voćnjaka i proizvodnje rakije obavljaju uglavnom u okviru domaćinstva.

– U situacijama kada je potrebna organizacija veće radne snage i dalje se snalazimo na lokalnom nivou, mada sve teže – kaže Stokić.

Rakije porodice Stokić su višestruko nagrađivane na domaćim i regionalnim manifestacijama.

 

 

 

 

(ekapija.com)

Ostavi odgovor

Unesti Vaš komentar
Upišite Vaše ime