500 zanimljivih eksponata iz prošlosti Semberije, Majevice i Posavine

Radenko Škorić (40) iz Vršana kod Bijeljine ljubomorno čuva porodičnu etno-zbirku koju je naslijedio od svog oca Draška Škorića. Zbirka sadrži više od 500 zanimljivih eksponata iz prošlosti Semberije, Majevice i Posavine.

– Moj otac je to petnaestak i više godina sakupljao. U pitanju su predmeti koji su korišteni u seoskim domaćinstvima, kako u kući tako i na seoskim imanjima, stare alatke i oruđa, dijelovi namještaja, kuhinjskog posuđa, dijelovi narodne nošnje. Uglavnom je riječ o eksponatima ručne izrade. Dobre drvodjelje, tesari, kovači i drugi vrsni majstori izrađivali su dijelove pokućstva koji bi se i danas mogli koristiti, iako je prošlo više od stotinu godina otkad su napravljeni – kaže Škorić.

Radenko kaže da je nakon smrti njegovog oca ostalo puno predmeta na tavanu kuće koje će on pokušati restaurirati i uključiti u porodičnu etno-zbirku.

– Moj otac je puno tih predmeta dobio na poklon, nešto je i kupovao. Imali smo ranije ovdje i posjete učenika osnovnih škola. Nastavnici su ih upoznavali sa životom na selu otprije pedesetak godina. Imamo sačuvanu sablju iz Prvog svjetskog rata, jeleke stare po stotinu godina, komodu koja datira iz 1948. godine, kraljevu peć staru više od stotinu godina, stare stolice, drvene kolijevke, krevet sa slamaricom. Tu je drvena stupa za kudjelju, preslice, ručno rađene torbe, vezeni peškiri, drveno posuđe, kašike, naćve – priča Radenko, pokazujući nam brojne izložene eksponate.

Djeca nasljednici

Radenko Škorić kaže da će i njegova djeca, sin Draško i kćerka Slavica, čuvati i upotpunjavati porodičnu etno-zbirku, jer znaju njenu vrijednost.

Vrijedna i poučna

Cviko Aleksić (60) iz Vršana, Radenkov komšija, kaže da se još kao dijete od pet godina na njivi susretao s plugovima i sijačicama koje su vukli konji i volovi. Kada ih danas vidi u Radenkovom porodičnom „muzeju“, kaže da mu srce zaigra. On ističe da je Radenkova zbirka izuzetno vrijedna i poučna, pogotovo za mlade generacije, da ne zaborave kako se nekada živjelo na selu.

 

 

 

 

 

 

(avaz.ba)

Ostavi odgovor

Unesti Vaš komentar
Upišite Vaše ime