spot_img
spot_img

U džepu armije činovnika 2,87 milijardi KM

spot_img
spot_img

Bruto plate i naknade zaposlenih u institucijama BiH u proteklih pet i po godina izvukle su iz budžeta 2,87 milijardi KM, što je tek nešto manje od godišnjeg budžeta Srpske.

Dok se zvaničnici u javnim istupima zalažu za štednju na svim poljima, iznos za plate je od 2012. do kraja 2016. godine porastao za 8,4 miliona maraka. Taj trend će, sudeći prema podacima o izvršenju budžeta institucija BiH za prvu polovinu ove godine, najvjerovatnije biti nastavljen. Za bruto plate i naknade zaposlenih je samo za šest mjeseci ove godine izdvojeno 263,2 miliona KM, što je za oko pola miliona više u poređenju sa istim periodom lani.

U ministarstvima, kancelarijama, agencijama, direkcijama i drugim institucijama BiH, kojih ima ukupno 75, zaposleno je više od 22.000 osoba, a često se mogu čuti tvrdnje da je čak i bivša Jugoslavija imala manje zaposlenih u administrativnom aparatu. Najviše osoba radnu knjižicu je pohranilo u Ministarstvu odbrane BiH – gotovo 10.000, a značajan dio radnika raspoređen je i u institucijama za koje niko ne zna šta im je svrha, niti ima efekata od njihovog postojanja.

Uporedna analiza izdataka za plate i naknade zaposlenih od 2012. godine do kraja juna ove godine pokazuju da je svake godine za te namjene potrošeno više od 515 miliona maraka i da je prosječan broj zaposlenih iznosio oko 22.000. Najviše novca dato je prije dvije godine kada je u džepovima zaposlenih završilo 527,89 miliona, a rukovodioci institucija su u izvještajima o izvršenju budžeta povećanja pravdali angažmanom novih radnika koji su im neophodni za rad, promjenama u obračunu minulog rada i novim porezima nakon katastrofalnih poplava 2014. godine.

Parlamentarci i nevladin sektor upozoravaju da, uz basnoslovne iznose za plate, ne treba zaboraviti i da ogroman novac odlazi za isplatu drugih naknada troškova zaposlenih koji imaju pravo da traže novac za dolazak na posao, topli obrok ili regres. Podaci iz izvještaja o izvršenju budžeta ukazuju da je za te namjene svake godine odlazilo oko 100 miliona maraka.

Poslanici u Predstavničkom domu Parlamenta BiH iz RS ističu da zbog velikih rashoda i tendencije njihovog rasta treba da bude otvorena ozbiljna rasprava o tome koje su institucije zaista potrebne BiH i sa koliko zaposlenih. Jasno je, kažu, da je na mnoga mjesta došao stranački kadar.

Poslanik SNSD-a u Parlamentu BiH Milica Marković kaže da više od polovine budžeta BiH, koji prelazi milijardu maraka, odlazi na plate.

– Jasno je da se velika masa novca troši na zapošljavanje ljudi koji ničemu ne koriste, osim da primaju plate. SNSD se u više navrata zalagao za ozbiljnu analizu svih institucija, jer na nivou BiH postoji mnogo institucija za koje građani nikada nisu čuli, niti imaju korist od njih, a zapošljavaju 20, 30 pa i 50 osoba za koje niko ne zna šta rade i koji su efekti njihovog rada. Jedino što znamo je da se vode na platnom spisku institucija BiH – rekla je Markovićeva i dodala da RS ima poseban interes za tu analizu, jer se novac za njihove plate dijelom prikuplja i od poreskih obveznika u Srpskoj.

Sličan stav dijele i ekonomisti, koji posebno podvlače nesklad ovih troškova sa opštom ekonomsko-socijalnom slikom BiH i daleko manjim primanjima u privredi.

– Institucije BiH se komotno ponašaju, što se tiče zapošljavanja, a time i plata. Trebalo bi da povedu računa o primanjima zaposlenih, ali i uopšte o troškovima. Njihov stav, a oni se pozivaju na zakon, jeste da generalno mogu da troše koliko hoće i za šta hoće, a ovima drugima šta ostane – naglašava član Udruženja ekonomista RS – SWOT Predrag Duduković.

 

 

 

 

(glassrpske.com)

spot_img
spot_img

Повезано

spot_img
spot_img

Последње вијести

spot_img
spot_img