spot_img
spot_img

Propao „projekat mira“: Auto-put Beograd-Sarajevo u slijepoj ulici

spot_img
spot_img

Auto-put Beograd-Sarajevo, koji je prije samo pola godine slovio za „mirovni projekat koji je mnogo više od auto-puta“ postao je još jedna od jabuka razdora u BiH.

Neslaganje dva entiteta o pitanju trase puta ukazuje na to da od projekta, makar u dogledno vrijeme, nema ništa.

Nije prevario utisak da se auto-putu Beograd—Sarajevo ne piše dobro pošto o tom infrastrukturnom projektu na nedavnom samitu o Zapadnom Balkanu u Trstu gotovo da nije bilo riječi. Na licitiranja kojom bi trasom išao auto-put kroz Bosnu i Hercegovinu (BiH), odnosno Federaciju BiH i Republiku Srpsku (RS), sudeći po izjavama nadležnih, izgleda da je zasad stavljena tačka.

Ministarka saobraćaja Srbije Zorana Mihajlović za Sputnjik kaže da je Beograd spreman da nastavi razgovore vezane za izgradnju ovog strateški važnog infrastrukturnog projekta, za koji već ima osnove projektne dokumentacije.

„Ipak, unutar BiH mora da dođe do razgovora i dogovora. U protivnom neće ni biti auto-puta. Beograd može samo da apeluje na taj dogovor jer su interes građana i mogućnosti koje otvara izgradnja i novi auto-put važniji od svega“, kaže Mihajlovićeva.

Kao i uvek kada je u pitanju izgradnja puta, sporna je trasa koju bi svako prema svom interesu da navrne na svoju vodenicu, koja je u slučaju BiH, naravno, i nacionalno obojena. Prema ranijim procjenama, izgradnja auto-puta Sarajevo—Beograd koštala bi oko 850 miliona evra, a zavisno od trase, mogao bi da bude dugačak od 120 do 150 kilometara.

Posle burnih rasprava i u samoj Federaciji BiH, tamo su se konačno dogovorili da auto-put Beograd—Sarajevo ide preko Tuzle. Tako je prije deset dana odlučio parlament Federacije BiH. Riječ je o trasi koja bi povezivala Bijeljinu, Brčko, Tuzlu i vezala se na Koridor 5C, ali i izlaskom na Kuzmin u Srbiji imala izlaz na auto-put Beograd—Zagreb. Tako je parlament Federacije promijenio svoju prvobitnu odluku iz marta mjeseca da auto-put neće ići preko Tuzlanskog kantona.

Sredinom februara ove godine, tadašnji premijer Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da su odnosi između Srba i Bošnjaka za Srbiju izuzetno važni i da predložena izgradnja auto-puta Sarajevo—Beograd predstavlja „mirovni projekat koji je mnogo više od auto-puta“.

„Za nas su strašno važni odnosi između Srba i Bošnjaka, tu treba da ulažemo mnogo strpljenja i prećutkivanja, kao i odbrane i zaštite naših međusobnih odnosa“, rekao je tada Vučić, objašnjavajući da je zbog toga i predložio projekat izgradnje auto-puta Beograd—Sarajevo, koji bi povezao „muslimane iz Sandžaka i Sarajeva, ali bi povezao i srpsku Hercegovinu sa centralnom Srbijom, i cijelu istočnu Bosnu sa centralnom Srbijom“.

Analitičar iz RS Anđelko Kozomara smatra da od tog auto-puta neće biti ništa u narednih pet godina.

Komentarišući najnoviju situaciju, on je ukazao na rezolutan stav Trninića da je za RS ta priča u ovoj godini završena, da mogu da prave auto-put gdje hoće, ali da Banjaluka u tome neće učestvovati, niti plaćati. Auto-put bi, naime, trebalo da finansira Turska, najvjerovatnije kreditom koji će vraćati BiH, od čega trećinu RS. Na tu izjavu Trninića, kako je primjetio Kozomara, predsjednik Milorad Dodik nije reagovao.

„U Federaciji hoće da što više njihovih opština bude pokriveno tim putem, a Srbi hoće da bude što više srpskih. Pritom, Vučić je tvrd u stavu da moraju da se povežu Sandžak i Bosna“, kaže Kozomara.

Nije problem, kaže on, da put pređe Drinu u Višegradu, ali mi hoćemo da se on dalje penje prema Palama i Sarajevu, što je mnogo kraća trasa od one da nastavi prema Tuzli.

Dodik je rekao da je u redu da put ide preko Tuzle, ali onda ne bi išao na Višegrad, dužim i za rad komplikovanijim putem. Ali je onda problem što tu nema Sandžaka povezanog sa Bosnom, napominje analitičar RS.

„Ja mislim da u narednih pet godina neće biti ni potpisan ugovor, a kamoli da će se nešto raditi“, zaključio je Kozomara za Sputnjik.

spot_img
spot_img

Повезано

spot_img
spot_img

Последње вијести

spot_img
spot_img