Međunarodni dan mladih se u BiH obilježava brojanjem onih koji nas napuštaju

Dok je u zemljama Evrope 12. avgust, Međunarodni dan mladih, posvećen transformaciji obrazovanja i novim tehnologijama, u BiH se dočekuje u atmosferi masovnog odlaska, nezaposlenosti i uskraćivanja osnovnih ljudskih prava.

Saopštio je ovo Institut za razvoj mladih KULT te dodao:

– I ove kao i prethodnih godina BiH ga obilježava u atmosferi nepoštovanja zakona i nedostatka strateških dokumenata, prebrojavanju onih koji odlaze i nabrajanju razloga zašto to čine. U međuvremenu konkretna rješenja izostaju – navode iz Instituta povodom Međunarodnog dana mladih.

Podsjećaju da BiH nema zakon o mladima na nivou BiH, a u entitetima se ne implementira u punom kapacitetu.

– Na nivou BiH nema ni strateškog dokumenata za mlade. Strategije nema niti u Federaciji BiH, a Brčko Distrikt prvu strategiju trebao bi početi raditi u ovoj godini. U Repubilci Srpskoj strategije se usvajaju godinama, ali se postavlja pitanje koliko se primjenjuju. Želi li onda BiH zaustaviti odlazak mladih? Najavljuju se izrade dokumenata, pokreću tematske sjednice, otvaraju pitanja na lokalnom nivou, ali gdje su rješenja? – navode iz Instituta.

Institut za razvoj mladih KULT pokrenuo je početkom godine kampanju #necudaidem kako bi skrenuo pažnju predstavnika vlasti i nadležnih institucija na svakodnevne izazove mladih, ali i problem masovnog odlaska ove populacije.

Kampanja ne zagovara ostanak ili odlazak mladih, već ukazuje na neophodnost strateškog djelovanja u kreiranju ambijenta za mlade ljude u BiH iz kojeg neće imati želju da odlaze i u kojem će dati doprinos i ostvariti svoj puni potencijal.

Konačan cilj je motivisati nadležne na preduzimanje konkretnih mjera u rješavanju problema odlaska mladih sa kojim se BiH posljednjih godina suočava.

– Mladi u ovoj državi, kako kažu, trebaju sigurnost i perspektivu. Trebaju aktivne politike koje će dugoročno određivati mjere koje definišu pozitivne pristupe oblastima koje su njima najbliže i najznačajnije. Mjere koje će defnisati bolji obrazovni sistem, pristup tržištu rada, stambenu politiku, sigurnost. Šta to u praksi znači? Strateški pristup znači da se aktivne mjere zapošljavanja neće donositi na godišnjem nivou. Da će mlad čovjek u ovoj zemlji znati da će mu i neredne godine država pružiti podršku u rješavanju stambenog pitanja, a ne da takve odluke zavise od trenutne vladajuće strukture i njenoj naklonosti ka ovoj populaciji. Da će obrazovanje moći primijeniti i da se neće plašiti prijaviti korupciju – navode iz Instituta.

Tvrde da će tada BiH imati ambijent u kojem će mlada osoba željeti živjeti i doprinositi.

 

 

 

(radiosarajevo.ba)

Ostavi odgovor

Unesti Vaš komentar
Upišite Vaše ime