spot_img
spot_img

Istrage ubistava, ratnih zločina i ekonomskog kriminala koje godinama tapkaju u mjestu

spot_img
spot_img

Punih sedamnaest godina navršilo se otkako je 16. marta 1999. izvršen atentat na zamjenika ministra unutrašnjih poslova Federacije BiH Jozu Leutara.

Uprkos brojnim istragama, tragovima, dokazima sa lica mjesta, ubice i nalogodavci Leutarovog ubistva do danas nisu otkriveni.

Istragu o atentatu na Leutara zvanično i dalje vodi Tužilaštvo Kantona Sarajevo, u saradnji sa inspektorima Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). Proteklih godina Tužilaštvo KS i Tužilaštvo BiH jedni drugima su prebacivali dosjee iz ovog predmeta kao ping – pong lopticu, navodi Faktor.ba.

Glavna kantonalna tužiteljka, Dalida Burzić, čak se ni javno nije libila reći da još nije baš previše drago što je slučaj Leutar vraćen u nadležnost Tužilaštva KS.

Politička ubistva

– Evo, naprimje, nama je predmet “Leutar” prije dvije i po godine izuzet od Tužilaštva BiH. Znate šta se desilo? Prije pet dana predmet “Leutar” s pet kutija dokaza vraćen je ovom Tužilaštvu bez ikakvog objašnjenja. Nakon izvršenog uvida u spis utvrđeno je da nijedna radnja nije poduzeta. Ja sam lično to vratila glavnom tužiocu Tužilaštva BiH, jer mi je iz njihovog dopisa nejasno zašto nam je vraćen predmet bez bilo kakvog objašnjenja – govorila je Burzić za medije u januaru 2015. Godine, piše Faktor.

U mjestu godinama tapkaju i istrage ubistava Hakije Turajlića, Nedžada Ugljena, Ramiza Delalića Ćele, slučaj Ševe… Bilo da ih vode tužioci na državnom ili na kantonalnom nivou, ove, kao i mnoge druge istrage, već duže od deset godina nisu dale nikakve rezultate.

A sve to koštalo je poreske obveznike stotine hiljada maraka, bez da je ikada zatražena odgovornost postupajućih tužilaca i istražilaca na tim predmetima.

Spektakularna hapšenja pred TV kamerama u “režiji” Tužilaštva BiH postala su već uobičajen prizor.

No, neki od najvećih predmeta ekonomskog kriminala u Bosni i Hercegovini godinama čekaju na sudski epilog. Nakon što su otvorili Pandorinu kutiju i uhapsili desetak osoba za organizovani kriminal težak najmanje dvije milijarde maraka, državnom Tužilaštvu trebalo je više od dvije i po godine da podigne optužnicu u predmetu “Pandora”. Optužnica je prije koji dan potvrđena.

Od prvobitno četrdesetak što osumnjičenih, što uhapšenih, protiv kojih je vođena istraga u ovom slučaju, optužnica zbog kriminala u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) na koncu je podignuta samo protiv nekolicine ljudi, uključujući Kemala Čauševića.

Optuženi se terete za krivična djela zloupotreba položaja i ovlašćenja, pranje novca, te primanje i davanje mita, ali ne i za organizovani kriminal, koji je na početku istrage bio glavna odrednica Tužilaštva. Takođe, dvije milijarde maraka budžetske štete, koje je Tužilaštvo spominjalo u vrijeme hapšenja Čauševića i ostalih, u međuvremenu se pretvorilo u iznos od nekoliko miliona KM – što, naravno, nije zanemarljivo, ali velika je razlika između miliona i milijardi.

Još se čeka optužnica Tužilaštva BiH u predmetu “Muehlbauer”. Istraga u vezi sa nabavkom ličnih dokumenata građana BiH počela je još 2014. godine, ali uprkos mnogobrojnim prikupljenim dokazima, uključujući i revizorski izveštaj od prije tri godine u kojem se upozorava na sklapanje nezakonitog ugovora vrijednog 104 miliona KM za nabavku ličnih karata i vozačkih dozvola, Tužilaštvo BiH i dalje “priprema” optužnicu…

Štetni ugovor sklopljen je između Agencije za izdavanje identifikacionih dokumenata BiH (IDEEA) i firme “Muehlbauer”, za koju je potpis stavio njen direktor Danilo Petrović, zet bivšeg člana Predsedništva BiH Nebojše Radmanovića, prenosi Faktor.

U političko-pravosudnim krugovima spekuliše se da Tužilaštvo već godinama namjerno odugovlači sa optužnicom u ovom predmetu upravo zbog toga što su u slučaj duboko involvirani pojedini visoki politički dužnosnici BiH (pored Radmanovića, spominjana su imena Milorada Dodika i Zlatka Lagumdžije).

Opravdane kritike

Pomenuti, kao i neki drugi slučajevi poput Bosnalijeka, Bobar banke, Pavlović banke, u kojima su istrage vođene znatno duže od zakonskog roka koji nalaže da istraga jednog krivičnog predmeta može trajati najduže šest mjeseci, osnova su i za kritike koje na račun Tužilaštva BiH već mjesecima upućuje državni ministar bezbednost Dragan Mektić.

– Zašto je problem da Tužilaštvo izađe i obavjesti javnost i da kaže zbog čega se ne rješavaju problemi. Mi svi govorimo, a oni uporno šute i nadaju se da će nekakva medijska kampanja i pritisak javnosti da prođe. Gospodo iz Tužilaštva, izađite i objasnite javnosti zašto tri godine čeka Pandora, zašto mjesecima čeka Bobar banka, zašto čeka Pavlović banka, Milbauer i sve afere, a zašto to nije problem u kantonalnom Tužilaštvu – izjavio je Mektić u novembru prošle godine.

Poseban problem predstavlja rješavanje predmeta koji se tiču ratnih zločina. Strategijom za rad na ovim predmetima bilo je predviđeno da oni budu procesuirani do kraja 2015. godine, ali zbog složenosti predmeta iz Odeljenja za ratne zločine Tužilaštva BiH zatraženo je da se taj rok produži za najmanje tri godine.

 

 

 

(blic.rs)

spot_img
spot_img

Повезано

spot_img
spot_img

Последње вијести

spot_img
spot_img