Beograd-Sarajevo: Srbija počinje gradnju autoputa, BiH tapka u mjestu

Iako je Srbija uradila sve što je potrebno za početak izgradnje autoputa Beograd – Sarajevo i po najavama bi u taj posao trebalo da uđe u toku ljeta, Bosna i Hercegovina, kako stvari stoje, tapka u mjestu.

Naime, u informaciji o aktivnostima koje se preduzimaju na izgradnji ove saobraćajnice, koja je u posjedu “Nezavisnih” i o kojoj je juče trebalo da raspravlja Vijeće ministara, ali nije pošto je skinuta s dnevnog reda i rasprava o ovome je prolongirana za narednu sjednicu, ne stoji ništa novo s obzirom na to da od onoga što je parlament BiH zahtijevao i što je dogovoreno da se uradi – ništa nije realizovano.

U zaključku Ministarstva saobraćaja i komunikacija BiH stoji prijedlog da se usvoji informacija tog ministarstva o aktivnostima koje je potrebno preduzeti u cilju realizacije projekta izgradnje autoputa/brze ceste koja će spojiti dva glavna grada, da se zadužuje ovo ministarstvo da obavijesti nadležno ministarstvo Republike Srbije da predložena lokacija međudržavnog mosta preko rijeke Save na području Rače/Sremske Rače nije u suprotnosti s odgovarajućim prostornim planovima u BiH i da su ispunjeni uslovi za nastavak aktivnosti na pokretanju postupka radi zaključivanja bilateralnog sporazuma o izgradnji mosta. Takođe, zadužuje se Ministarstvo bezbjednosti BiH da pokrene aktivnosti na zaključivanju bilateralnih sporazuma kojima će se definisati lokacija/e i odrediti kategorija graničnog prelaza na lokaciji Rača/Sremska Rača.

Podsjećamo, unutar BiH postignut je dogovor o budućoj trasi autoputa kojim bi se povezali Beograd i Sarajevo, a usaglašeno je da ona ide od Rače, preko Bijeljine, Brčkog te da se od Lončara spušta prema Tuzli i dalje prema Sarajevu, a zatim da u profilu brze ceste ide preko Pala, Rogatice do Višegrada, sa konekcijom za Goražde.

Ovaj projekat, prema nekim procjenama, koštaće oko tri milijarde eura, a na trasama će biti nekoliko desetina tunela, mostova… Srbija je već odredila svoje rute. Prva je od Požege do Kotromana, čija je vrijednost procijenjena na 830 miliona eura, a druga je između Kuzmina i Sremske Rače procijenjene vrijednosti 210 miliona eura i dužine 17,5 kilometara. Od Rače do Bijeljine, Srpska bi trebalo da izgradi oko 17 kilometara autoputa.

Zorana Mihajlović, ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije, rekla je da radovi na dionici od Sremske Rače do Kuzmina treba da počnu ovog ljeta.

“Projekat izgradnje autoputa Beograd – Sarajevo važan je za Srbiju i za region”, rekla je Mihajlovićeva nakon razgovara sa turskim ambasadorom u Srbiji Tanžuom Bilgičem.

Parlamentarci s kojima smo razgovarali smatraju da je to sve još davno trebalo završiti, jer se stiče dojam neozbiljnosti, s obzirom na to da je planiran i sastanak na visokom nivou predstavnika BiH, Srbije i Turske.

Lazar Prodanović, delegat SNSD-a u Domu naroda BiH i poslanik u prošlom sazivu Predstavničkog doma BiH, ističe za “Nezavisne” da je sve to što se dešava i što se ne radi na eksproprijaciji zemljišta veoma neozbiljno i da ugrožava investiciju.

“Srbija je spremna. Oni su sve završili i mogu da počnu s realizacijom, a mi još nismo ni dokumentaciju završili. Sve to pokazuje koliko neozbiljno shvatamo investitora, u ovom slučaju Tursku”, kaže Prodanović. Dodaje da je Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH, već govorio u Bijeljini šta je potrebno kako bi se završila eksproprijacija zemljišta.

“Čak je bilo riječi i o sastanku na najvišem nivou (Erdoan, Vučić i Dodik), ali je potrebno da se počne raditi”, kaže Prodanović.

Saša Magazinović, poslanik SDP-a u Predstavničkom domu BiH, kaže da ne zna šta bi rekao na sve ovo, izuzev da je to još jedan dokaz nerada Vijeća ministara.

“Naše Vijeće ministara je najlakše opisati ako se kaže: ‘Puno priče, malo rada'”, ističe Magazinović za “Nezavisne”.

Usvojili izvještaj o svom radu

Vijeće ministara usvojilo je juče, između ostalog, Izvještaj o svom radu za 2018. godinu u kojem se navodi da su europske integracije, ekonomski razvoj, jačanje vladavine prava, kao i međunarodna saradnja bili u fokusu rada u prošloj godini.

Održana je 41 sjednica, od čega su četiri bile vanredne, na kojima je razmatrano 1.026 tačaka dnevnog reda, te su pripremljena i urađena 1.092 zaključka. Utvrđeno je devet prijedloga zakona te sedam strategija i akcionih planova, uz usvojenih 285 informacija iz različitih oblasti. Vijeće ministara u protekloj godini donijelo je 248 odluka, te utvrdilo 52 prijedloga ugovora, sporazuma, protokola i memoranduma.

 

 

 

 

(nezavisne.com)

Ostavi odgovor

Unesti Vaš komentar
Upišite Vaše ime